Kod svake gradnje prisutna je relativno visoka vlažnost, prostorno čak do 20%, što podrazumijeva do 200 litara vode na m³ , koja se nakupi u zidovima , estrihu i dr.

Uzroci nastanka tako velike vlažnosti su različiti :-    kod pripreme betona, morta, žbuke, kao vezivo potrebna je velika
količina vode.
– voda je potrebna za naknadno ovlaživanje gotovog betona, zidova,
morta ili fasade  (po potrebi)
– gotovi proizvodi kao elementi gradnje, kao što su opeka, betonski zidovi, silikatni elementi(iz vapnenog pijeska), pregradni zidovi garaže, također sadrže znatne količine vode
– vlažnost uzrokuju i padavine ( kiša, snijeg) kod gradnje

Pri opisu betonskog miješanja vrijednost može još više narasti.

Niska vodno-cementna vrijednost pozitivno  djeluje na tvrdoću, gustoću i trajnost, ali istodobno smanjuje kapilarnu sposobnost.

Posljedica toga je dugotrajnije i neravnomjerno sušenje betona.

Primjer betonskog miješanja pokazat će nam količinu vode koja je potrebna za pripremu.

Ishlapljivanjem i isušivanjem potrebno ju je odstraniti : kod 300 kg cementa, gdje je vodno-cementna vrijednost 0,5  nastane 150 kg vode na m³.
Od toga se za vezivanje cementa kemijski spoji od 0,25 do 0,30 litara vode. Tako u  prosjeku ostane 66kg vode na m³ betona.

Kod toga oteče ca. 3% vlage (pri 60% relativne vlažnosti), tako ostane ca. 64%kg (litara) vode, koju je potrebno na nekakav način isušiti.

Gornji primjer opisanog betonskog  miješanja pokazuje nam koliko vode se lagano nakupi kod gradnje kuće za stanovanje.

Kod 80 m³ (unesenog) betona slijedi jednostavan račun :80 x 64 litara = 5.120 litara

ta količina vode mora naravno ishlapiti ili se sa grijačima umjetno isušiti, ali isušivanje je ovisno o klimatskim uvjetima i rokovima završetka objekta.
U našem primjeru opisana gradnja je građena za hladnog i vlažnog vremena, te slabo prozračena.
Sve to produljuje proces isušivanja, koje je otežano i jako usporeno.

Brojke nam pokazuju kako je dug proces prirodnog isušivanja.
Malo tko je spreman imati neiskorištenu građevinu jednu ili više godina, koliko bi trajalo prirodno isušivanje.

Kao alternativa upotrebljava se umjetno isušivanje i to kombinacijom grijanja i odvlaživanja ( odvođenjem vlage iz prostora.

Isušivanje (odvlaživanje)  pomoću uređaja mora biti što sličnije prirodnom isušivanju. Kod prirodnog isušivanja relativno vlažni zrak u prostoru izvlači vlagu iz novo građenih zidova , betona i dr.
Ako je relativna vlažnost zraka u prostoru  prosječno 70% atmosferski zrak do  svoje točke zasićenja (100%) lako primi još 30% vlage.

Cilj umjetnog isušivanja je povećati sposobnost preuzimanja vlage iz gotovih zidova, podloga i dr., a to lagano postižemo na dva načina:

1. grijanje vlažnog zraka u prostoru gradnje: zrak kod 10ºC i kod 70%
relativne vlažnosti primi 3g/ m³. vode. Ako ga grijemo na 25ºC lagano
primi 16g/ m³.

2. Isušivanje (odvlaživanje) vlažnog zraka.
3. Odvlaživanjem ,odnosno isušivanjem zraka na 30% relativne vlage lagano se doseže razlika i količina vode koju treba odvesti:

U prostoru kod 20º C i kod 70% relativne vlažnosti, lako oduzmemo 12 g/ m³ vode iz zraka. Kod jednake temperature i 30% relativne vlažnosti možemo odvesti 5 g/ m³ vode iz zraka (tabela zasićenost vode u zraku g/ m³ različitih temperatura i relativne vlažnosti zraka).

Kombinacija grijanja i odvlaživanja (isušivanja) je vrlo učinkovita.

Ako je potrošnja električne energije puno veća kod grijanje nego kod odvlaživanja (isušivanja), odnose treba optimalno rasporediti tako da postignemo što bolji učinak ovisno o troškovima (na sat, dan i dr).

Kod umjetnog isušivanja potrebno je voditi računa o nekoliko bitnih točaka:

1. jakim grijanjem (preko 30º C) gradnja se brzo posuši, ali  se ne postižu potrebne tvrdoće materijala, a često se voda pomakne u unutrašnjost žbuke, tako da ne dolazi do isušivanja već prodora vode u dublje slojeve materijala. Kod isušivanja grijanjem moraju otvori ostati otvoreni, tako da se vodom zasićen zrak ne uvlači ponovno u zidove.
2. kod tračnog odvlaživanja (isušivanja) svi otvori moraju biti zatvoreni kako vanjski vlažni zrak ne bi prodro u isušivani prostor. Zadržavanjem suhog zraka u prostoru (na 30% relativne vlažnosti pri 20º C nastane između  vlažnog građevnog materijala – zidova, betonske podloge, estriha i dr.- i zraka klimatska razlika koja doprinosu optimalnom isušivanju.

Najvažnije napomene za uspješno umjetno isušivanje.

1. Vlaga u ugrađenom materijalu je vrlo visoka , skoro 200 l/ m³ , ovisno o
okolnostima.
2.  kapilarna sposobnost ugrađenih materijala(gotovih proizvoda) je vrlo
različita. Što je kapilarna sposobnost manja, novu gradnju potrebno je
dulje isušivati.
3. umjetno isušivanje mora biti slično prirodnom isušivanju i valja izbjegavati
preveliko grijanje prostora.

Zdravstveni propisi propisuju maksimalnu vlažnost u novo izgrađenim objektima za stanovanje.

Zatvoreni stambeni prostor ne smije u 48 sati kod iste temperature pokazati veći porast vlage od 10%. Ako se na početku izmjeri 60% relativne vlage, vrijednost u 48 sati ne smije preći 70% relativne vlažnosti.
Ako bi vlažnost bila veća moraju se stanovi prije useljenja isušiti.
Mjerenja se lagano izvode, sa ispitanim i pouzdanim mjernim uređajima( higrometar, termohigrograf).

Sušenje estriha za podne obloge (parketi, pločice, gumeni, PVC podovi i dr.) je ovisno o količini zaostale vlage.
Vlaga u estrihu mora biti niža od maksimalno dozvoljene vrijednost vlage za pojedinu podnu oblogu.
Jednaki proces isušivanja (odvlaživanja) primjenjiv je i za sanaciju kad se radi o poplavljenom objektu.

Kao što je poznato, kombinacija grijanja i odvlaživanja ( uklanjanja vlažnog zraka iz prostora) daje najbolje rezultate i utječe na kvalitetu i trajanje isušivanja.

Potrebo je uskladiti oba postupka, jer preveliko zagrijavanje nije samo neekonomično već ima i negativne posljedice na kvalitetu ugrađenih materijala.

Također moramo paziti i da odvlaživanje  ne ide prebrzo.

Važan element pravilnog isušivanja je kapilarnost građevnih materijala.

Materijali koju su siromašni kapilarama traže dulje isušivanje od onih koji su visoko kapilarni. Tako kod betona dolazi do situacije da se površinski sloj brzo isuši dok unutarnji dijelovi ostaju mokri, o tome valja voditi računa kako bi postigli optimalno isušivanje.

Na raspolaganju su Vam kondenzacijski isušivači za različite namjene.
Po potrebi se dodatno upotrebljavaju  naprave za grijanje sa različitim zračnim ventilatorima ili snažne uljne peći.

Potrebno je načiniti pravilan izbor uređaja za isušivanje kao i stručno planiranje i programiranje cjelokupnog odvlaživanja.

Naši stručnjaci pomoći će Vam u tome i naći najbolje rješenje za svaki objekt.

Uređaji se mogu kupiti ili unajmiti